Skip to Main Content
It looks like you're using Internet Explorer 11 or older. This website works best with modern browsers such as the latest versions of Chrome, Firefox, Safari, and Edge. If you continue with this browser, you may see unexpected results.
lnss logo

MEDICINA

Medicinska knjižnica, Medicinski fakultet, Dentalna medicina i Medical studies in English

ORCID

ORCID je jedinstveni identifikator istraživača. 

To je osobnidigitalnimeđunarodni trajni identifikator koji služi nedvojbenoj identifikaciji autora kako bi se riješili problemi oko različitog pisanja imena i prezimena autora u različitim bazama i koristi se kao identifikator istraživača. Već neko vrijeme međunarodna istraživačka zajednica pokušava da nađe rešenje kako identificirati istraživača i povezati ga sa njegovim radom: obrazovanjem, publikacijama, radnim iskustvom, projektima. ORCID je identifikator koji se u posljednje vrijeme izdvaja od ostalih i ima sve širu upotrebu. ORCID je jednostavno rešenje, za istraživače je besplatan, sve veći broj izdavača zahtijeva ovaj broj prilikom slanja rukopisa, raste broj sponzora koji traže ORCID od učesnika u projektu. U centralnom, besplatnom, ORCID registru nakon registracije dodjeljuje se jedinstveni identifikator za svakog znanstvenika, a moguće je i povezivanje s drugim identifikatorima (npr. s ID brojem u Scopusu i WOS-u). Također se na ORCID profilu može uvesti popis objavljenih radova iz izvora kao što su Scopus i Web of Science. ORCID se može integrirati na osobnoj mrežnoj stranici, a može se generirati i QR kod za korištenje na prezentaciji, posteru, posjetnici i sl. S obzirom da se ORCID identifikator već traži kod prijave projekata, u bazama i repozitorijima (npr. u Hrčku), kod slanja radova (automatski se povlače potrebni podaci u formu za prijavu), preporuča se registracija na ORCID stranici. 

Izvor: mrežne stranice IRB/ ORCID

Kako objaviti rad / Impact Factor (čimbenici odjeka časopisa)

Kako i gdje objaviti rad ili kako Elsevier kaže "Otključajte svoj znanstveno-istraživački potencijal" i nudi pomoć u obliku Researcher Academy gdje možete pronaći besplatne online module razvijene od strane svjetskih stručnjaka koji će vas voditi i savjetovati kroz  vašu profesiju.

Za početak izdvajamo:

Kako rukovati istraživačkim podacima i objaviti ih (video na eng.)

- Kako objaviti u Otvorenom pristupu (video na eng.)

- APA style   (video na eng.) : ovaj tutorial je koristan za sve one koji nisu upoznati sa šestim izdanjem  APA Style®. Poučava korisnike kako strukturirati i oblikovati svoj rad, preporučuje kako premostiti jezične razlike, kako izbjeći plagijarizam,kako pravilno citirati uz odabrane primjere ispravnog citiranja.

Ukoliko niste znali ‐ APA / MLA / AMA/IEEE automatski se formatiraju kao bibliografije u Word dokumentu. Možete napraviti svoje citate u programu Word 2007 odabirom željenog stila.

Smjernice za autore

Defining the Role of Authors and Contributors - A must-read for researchers!
Preporuke ICMJE (International Committee of Medical Journal Authors)
Većina medicinskih časopisa je dio CMJE. koji sadrži također korisne informacije  oko izgleda tabela, brojki i sl.

Impact Factor 

izvor: SMK Zagreb

 

OA - Otvoreni pristup

Neki odgovori na pitanja u vezi sa OA ( Open Access) - Otvoreni pristup ili možda jednako korisno iako pomalo komično objašnjenje u video klipu pogledajte ovdje 

  1. Jesu li časopisi u Otvorenom pristupu jednako kvalitetni kao i tradicionalni časopisi?  Časopisi u Otvorenom pristupu povode istorazinsku recenziju na isti način kao i tradicionalni časopisi .

  2. Je li moj istraživački rad zaštićen autorskim pravima u OA časopisima i repozitorijima ? Otvoreni pristup dopušta autorima da zadrže prava umjesto da ih prenesu na izdavača. OA pristup se mnogo oslanja na uporabu Creative Commons licenses. Creative Commons licenses osigurava maksimalnu vidljivost i utjecaj radova ,a da se autoru oda zasluženo priznanje.

  3. Može li se moj rad plagirati ako je objavljen u OA?

    Postoji rizik od plagijarizma sa bilokojim objavljenim djelom, ali OA pomaže u suzbijanju plagijarizma. Ako je materijal/rad slobodno dostupan šanse za prepoznavanje plagijarizma su značajno povećane.

  4. Što je "Article Processing Charge (APC)"? Neki izdavači naplaćuju naknadu kako bi članak bio dostupan u otvorenom pristupu. Neki časopisi poznati kao Hibridni Časopisi u Otvorenom Pristupu naplaćuju pretplate i/ili APC što je prepoznato kao "kontroverzna praksa". 

Izdavač Clarivate Analytics predstavio je novu platformu pod nazivom Kopernio.
Namjena platforme je traženje i pristup legalnim PDF-ovima znanstvenih članaka. Pretražuje otvorene časopise, baze podataka i, gdje je to moguće, pretplate sveučilišta te pronalazi najbolju verziju rada.
Instalacija i korištenje platforme su besplatni. Ikona za pristup nalazi se u gornjem desnom kutu sučelja Web of Science.

  

Kako bi identifikacija autora bila jednostavnija različite baze uspostavljaju različite osobne identifikatore, a jedan od njih je i ResearcherID kojeg je prvi puta 2008. godine predstavio Thomson Reuters. Identifikator je putem baze ResearcherID.com bio povezan s bazom Web of Scence i nakon što ju je preuzeo Clarivate Analytics.

Od travnja 2019. godine ResearcherID seli na vanjsku platformu Publons koja nudi dodatne mogućnosti poput praćenja publikacija i njihovih citata, a osim praćenja radova i utjecaja autora omogućuje i evidentiranje i praćenje recenzija i uredničkih zapisa. Autori/urednici putem platforme Publons mogu iskazati interes za uređivanjem određenih časopisa koji su kao vanjski partneri integrirani u platformu.

Postojeći identifikatori i javni profili automatski su preusmjereni na novu platformu. Sučelje nudi mogućnost pretraživanja radova koji nisu automatski prepoznati i njihovog uključivanja u profil i povezivanje s ResearcherID identifikatorom, te povezivanje s ORCID identifikatorom, kao i mogućnost uređivanja profila koji prema želji autora može biti i javni.

Oni koji već imaju WOS profil mogu pristupiti Publons platformi  postojećim podacima dok se autori koji još nisu kreirali račun trebaju prethodno registrirati. Nakon pristupa platformi bit će ponuđeni na uvid potencijalni radovi datog autora, dok će putem elektroničke pošte biti dostavljen ResearcherID, putem kojeg se mogu povezivati zapisi u Publons platformi i bazi Web of Science.

http://www.researcherid.com/#rid-for-researchers

         

 

izvor: IRB


   je besplatni dodatak za Chrome i Mozilla. Program traži slobodno dostupne verzije punih tekstova dostupnih na raznim vladinim i sveučilišnim web poslužiteljima. Kada korisnik pronađe plaćeni znanstveni članak, zelena ili siva kartica pojavljuje se na bočnoj strani zaslona. Simbol zelene-otključavanja znači da postoji slobodna verzija članka i odmah ga možete pročitati, a ikona sive brave znači da alat ne može pronaći besplatnu verziju.

Primjeri izdavačkih politika vezano za APCs:

SCOPUS - kako povezati različite identite autora ?

Ivana Pažur (IRB) je slikovito pojasnila ako u Scopusu (www.scopus.com) postoje različiti identiteti autora kako ih povezati u jedan identitet radi lakšeg praćenja publiciranih radova ovdje

Brzi linkovi

Abbreviations (Pharma-Lexicon)
AcronymFinder
AIDSinfo
ALTBIB (Bibliography on Alternatives to Animal Testing)
BLAST
BRFSS (Behavioral Risk Factor Surveillance System)
Cancer.gov
CancerMondial
ETOH (Alcohol and Alcohol Problems Science Database)
FREIDA (Fellowship and Residency Electronic Interactive Database)
Haz-Map (Information on Hazardous Chemicals and Occupational Diseases)
HIV Database
HSTAT (Health Services/Technology Assessment Text)
IBIDS
ICTVdB (International Committee on Taxonomy of Viruses)
Images: Diagnostic Imaging and Radiology
Images from the History of Medicine
Images: Organ System Pathology
Images: The Visible Human Project
ITER (International Toxicity Estimates for Risk)
MITOMAP (A human mitochondrial genome database)
Mouse Genome Informatics
OMIM (Online Mendelian Inheritance in Man)
Proquest Dissertation Abstracts
PsycLine
REHABDATA 
TOXLINE
WHO Mortality Database

Library Network Support Services Western Balkans Platform